Mijelin

Mijelin je masna bijela supstanca koja oblaže aksone nekih nervnih ćelija, formirajući elektroizolacijski sloj. Bitan je za pravilno funkcioniranje nervnog sistema. To je izdanak jednog tipa glijinih ćelija.[1][2][3]

Proizvodnja mijelinske ovojnice zove se mielinacija, mijelinizacija ili mijelinogeneza. Kod ljudi, mijelinacija počinje u 14. sedmici fetusnog razvoja, iako u mozgu ima malo mijelina u trenutku rođenja. U početnoj fazi, odvija se brzo, što dovodi do brzog razvoja djeteta, uključujući puzanje i hodanje u prvoj godini. Mijelinacija se nastavlja u adolescentnoj fazi života.

Schwannove ćelije pripremaju mijelin za periferni nervni sistem, a oligodendrociti, posebno u interfascikulskom tipu mijeliniziranih aksona u centralnoom nervnom sistemu. Mijelin se smatra definirajućom karakteristikom gnatostomnih (sa vilicama) kičmenjaka, ali mijelinu slični omotači postoje također i kod nekih beskičmenjaka, iako su sasvim drugačije od kičmenjačkog mijelina na molekulskom nivou. Mijelin je otkrio Rudolf Virchow, 1854. godine.[4]

  1. ^ Berberović Lj.; Hadžiselimović R.; Dizdarević I. (1987). Medicinska antropologija (1 izd.). Svjetlost, Sarajevo. ISBN 86-01-00364-8.
  2. ^ Međedović S.,; Maslić E.; Hadžiselimović R. (2000). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo,. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
  3. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2003): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-592-6.
  4. ^ Virchow R (1854). "Über das ausgebreitete Vorkommen einer dem Nervenmark analogen Substanz in den tierischen Geweben". Archiv für pathologische Anatomie und Physiologie und für klinische Medizin (jezik: German). 6 (4): 562–72. doi:10.1007/BF02116709.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search